Kosovo je dobilo status nezavisne države, Hrvatska se sasvim primakla članstvu u Evropskoj uniji, Crnoj Gori treba još samo korak, najviše dva. Bosna i Hercegovina je na evropskom začelju i postala je crna rupa Evrope; potpuno je i neizvjesno kada će potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Milorad Dodik, premijer Republike Srpske i dalje šalje opasne poruke garnirane prijetnjama da će se taj entitet otcijepiti od BiH ako ne bude po njegovom. Svakako, osokoljen je podrškom koju mu pruža Beograd, ali i, vidljivo ili nevidljivo i Podgorica, a Beograd opet iza leđa ima Rusiju. Znači li to da je krug zatvoren?

Naime, evropski i američki analitičari slažu se u jednom - Rusija je krenula u stratešku ofanzivu u cilju preuzimanja kontrole nad ovim dijelom Balkana i to preko Srbije. Pri tome se koristi oprobanim političkim receptom pa zvanična Moskva daje političku podršku svima i, makar javno, ne podržava samo jednu stranku. To je sasvim vidljivo iz istupa ruskih zvaničnika koji su u direktnom, upućeni kažu svakodnevnom, kontaktu sa srbijanskim političkim liderima Borisom Tadićem, Vojislavom Koštunicom i Tomislavom Nikolićem. Dodik se zbližio sa Tadićem, ali neće mu biti problem u ponedjeljak ujutro, kada budu poznati rezultati izbora, učvrstiti veze s Koštunicom ili Nikolićem koji predvode srpske radikale.

Ruska taktika je vrlo jasna - Moskvi odgovara da Srbija što prije uđe u Evropsku uniju kako bi imala svoj prozor u EU, a preko Beograda bi onda mogla da kontroliše i situaciju u Bosni i Hercegovini. Poznato je da su Banjaluka i Beograd uspostavili jake političke i ekonomske veze, a uz to je Dodik prodao kompletnu naftnu industriju ruskim kompanijama, a Telekom Srpske Telekomu Srbije. Naravno, uvijek treba imati na umu da Crna Gora i BiH imaju izlaz na more što je Rusiji itekako bitno.

"Treba znati da Moskva svojim prirodnim saveznicima smatra Srbiju, Crnu Goru i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, pa čak i svojim lobistima u Evropi. Preko njih Rusija planira da sa svojim proizvodima uđe na evropsko tržište", kažu međunarodni analitičari.

"Ruska pozicija je logična - Moskva nema namjeru da se na Balkanu igra geopolitičkih igara. Moskva ima ekonomskog interesa na Balkanu", izjavio je za NT Fjodor Lukjanov, politički analitičar iz Moskve.

Milorad Dodik o svemu tome dobro je obaviješten i potkovan od strane svojih beogradskih i moskovskih veza. Već mu je oproštena izjava od prije šest i nešto godina da Nikola Poplašen, nekadašnji predsjednik RS, koga je smijenio visoki predstavnik, "nije normalan jer hoće sa Rusima". Vidjevši da Rusi imaju novac, a on lično ga obožava, okrenuo se, naravno preko Beograda Moskvi i u stalnoj je vezi sa ruskim biznismenima i nekim političarima. To dokazuje ne samo sklapanjem poslovnih ugovora nego i paraderskim potezima, poput masovnog nosanja slika Vladimira Putina na mitinzima u RS, ali i činjenicom da je uz njegov pristanak čak 20 opština iz tog entiteta proglasilo dojučerašnjeg ruskog predsjednika i budućeg premijera svojim počasnim građaninom. Ne treba zanemariti ni podatak da su Banjaluka i Moskva gradovi pobratimi i da mediji pod Dodikovom kontrolom u posljednje vrijeme daju ogroman prostor Rusiji.

"Rusija vidi Srbiju i njoj bliske Crnu Goru i Republiku Srpsku kao most između Moskve i Brisela kao što je Velika britanija most između Evrope i Amerike", ocjenjuju inostrani politički analitičari.

Republici Srpskoj i BiH oduzet je sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotroskom zaljevu i to područje danas je ucrtano kao teritorija Crne Gore.

Ovo su jučer objavili neki banjalučki listovi i podvukli:

"Sedam kilometara obale na području gdje se rijeka Sutorina ulijeva u Topaljsku uvalu pripada Srpskoj, odnosno BiH. Međutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine, teritorija Sutorine, Igala i Njivica ustupljena je Crnoj Gori".

Dalje se kaže da se očekuje da vlasti Republike Srpske pokrenu ovo pitanje i i BiH uključi međudržavnu komisiju za razgraničenje.

Banjalučki mediji navode da je na Berlinskom kongresu potvrđeno da BiH ima dva izlaza na obalu Jadrana što je utvrđeno mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine - jedan kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaljev u predjelu zvanom Sutorina. Austrougarski car Franjo Josip upravo u Sutorini se sastao sa mostarskim pašom tako da je Sutorina bila prvo mjesto u BiH koje je on posjetio. Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da kao kriterij za granice BiH bude stanje određeno Berlinskim kongresom što znači da su Sutorina i Neum pripali BiH.

Zanimljivo je da su mediji iz RS jučer objavili da su Željko Komšić i Haris Silajdžić, odmah nakon što su na izborima 2006. godine izabrani u Predsjedništvo BiH, najavili da će naložiti Vladi federacije BiH da pred međunarodnim sudom pokrenu proces arbitraže i izuzimanja Sutorine od Crne Gore, ali i da će postaviti pitanje Igala i Njivica "koje je također Crna Gora nezakonito oduzela". Ističu da od te njihove najave nije bilo ništa.

Izvori lista "San" iz međunarodne zajednice jučer su kazali da na cijelu tu priču treba gledati kao na novu igru iz štaba Milorada Dodika koji pokušava skrenuti pažnju domaće javnosti "kako bi u miru pozavršavao neke svoje lične poslove i stvari". Oni dodaju i da se po svoj prilici radi o njegovom dogovoru sa Beogradom i to uoči izbora u Srbiji sa ciljem da se "malo stisne Crna Gora", pa ne treba nasjedati na takve montaže utoliko više što se u cijeloj priči entitet Republika Srpska pokušava predstaviti kao država.

(24sata.info)