Upravo zbog incidenta koji se na raskrsnici Brčanska Malta dogodio 15. maja 1992. godine, nekadašnji predsjedavajući Opštinskog vijeća Tuzla Ilija Jurišić, koga Tužilaštvo Srbije tereti za navodno počinjene ratne zločine, zatočen je više od godinu dana u Beogradu.

I upravo 15. maja Ilija Jurišić će imati priliku da se suoči sa potpukovnikom nekadašnje JNA Miletom Dubajićem, koji je bio na čelu 17. korpusa JNA, tačnije komandant kasarne "Husinska buna".

"Potpukovnik Dubajić je jedan od najodgovornijih za incident na Brčanskoj Malti. On će biti svjedok protiv nevinog čovjeka. Međutim, potpukovnik Dubajić, neće moći svjedočiti o incidentu. Zašto? Zato što je u vrijeme kada je počela pucnjava, bio u oklopnom transporteru u Požarnici. Treba reći da je potpukovnik Dubajić postupio mimo pravila tadašnje JNA, te da Tužilaštvo Srbije uprkos krivičnoj prijavi ne želi utvrditi njegovu odgovornost", kaže Sinan Alić, predsjednik Fondacije "Istina, pravda, pomirenje".

Nakon Dubajića u sudnicu će ući Abdulah Mandžo, bivši oficir JNA, koji je od 1992. godine nastanjen u Srbiji.

Jurišićeva odbrana tražiće da Dubajićev, te iskaz Mate Divkovića, koji je saslušan na prethodnom ročištu, budu dostupni javnosti. U isto vrijeme odbrana traži da se saslušavaju samo svjedoci koji su u svom iskazu pomenuli Iliju Jurišića.

"Ako se nastavi sa ovakvom dinamikom saslušanja, suđenje može potrajati dvije do četiri godine. Zato smo ponovo zatražili da se uzmu u obzir sve okolnosti i njegovo zdravstveno stanje pa da se Jurišić brani sa slobode. Ilija Jurišić je spreman ostati u Srbiji i boraviti u stanu svog sina", kaže Alić.

Jurišićevo zdravstveno stanje, tvrdi Alić, nije dobro, a dodatno je pogoršano zabranom da posjeti ljekara.

"Prije pet mjeseci Ilija Jurišić je operisao oko na VMA u Beogradu. Treba ići na redovne kontrole operisanog oka, ali mu je to zabranjeno. On je suočen sa neljudskim odnosom državnih institucija Srbije, koje nisu omogućile niti potpisivanje punomoći kako bi njegova supruga Stoja mogla podizati penziju. Zbog toga ćemo tražiti da se on brani sa slobode, a onda suđenje neka traje koliko hoće", kaže Alić.

Audio-forenzički centar iz San Franciska utvrdio je da je prvi rafal 15. maja 1992. godine ispaljen iz automatske puške AK47 poznatoj kao "kalašnjikov". Prvi rafal prema mišljenju stručnjaka iz San Franciska ispaljen je iz automatskog naoružanja i odbačena je svaka mogućnost da je riječ o poluautomatskom oružju. Nije utvrđeno čiji su pripadnici ispalili prvi rafal, međutim, u preliminarnoj analizi naveli su da su prvi pucnji ispaljeni sjeverno od raskrsnice Brčanska Malta, na cesti koja vodi ka kasarni.

(san.ba)