"Mislim da u svakoj normalnoj krčmi ljudi razgovaraju i o politici, ali i o fudbalu. Meni se čini da možda u institucijama BiH imamo nedostatak napretka i efikasnosti, ali je značajno reći da u ostvarivanju evropskih ciljeva institucije moraju da rade punom parom", kazao je Lajčak.

On je dodao da će BiH potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU 16. juna u Luksemburgu, te da će ispunjavanje uslova iz tog ugovora započeti 1. jula ove godine.

- Da li ste razočarani činjenicom da će BiH biti posljednja zemlja u regionu koja će potpisati SSP. Prije BiH to je učinila Srbija, na opšte iznenađenje mnogih i bez jasnih uslovljavanja Evrope. Zašto BiH, i pored usvojenih zakona o reformi policije još nije potpisala svoj prvi ugovorni evropski dokument?

Uopšte nije bitno da li je BiH sporazum potpisala mjesec dana poslije Srbije. Važno je da se uslovi iz tog dokumenta počnu primjenjivati 1. jula kako je i predviđeno. U slučaju Srbije taj sporazum stupa na snagu tek onda kada ta zemlja ostvari punu saradnju s Haškim tribunalom, a to može trajati mjesecima. Prema tome BiH je opet u prednosti, jer bh. političari sada sebi ne smiju da dozvole luksuz da se dugo čeka s primjenom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Evropski proces u slučaju BiH ima dvije ključne stvari. To je težak i mukotrpan proces i zahtijeva teške političke odluke, ali se nakon toga uspostavlja bolje funkcionisanje države i zaštita ljudskih i građanskih prava. Sva ta prava se mogu ostvariti kroz primjenu evropskih standarda.

- BiH mora da usvoji čak 1.159 propisa koje u prvoj fazi primjene sporazuma nalaže EU. Kako to ostvariti u situaciji kada usvajanje propisa u bh. institucijama ide puževim korakom?

Upravo tako. Evropska unija od BiH zahtijeva brzinu i efikasnost, jer se na godišnjem nivou mora usvojiti na stotine različitih propisa i zakona. Ta brzina zavisi od vas i od toga u kojoj mjeri su BiH i njene institucije spremne da se suoče sa evropskim izazovima. Tako je bilo i u mojoj zemlji Slovačkoj, koja je tačno prije deset godina pristupila evropskim integracijama. Ljudi nisu bili sigurni gdje ih to vodi taj put, a danas moja zemlja ne samo da je punopravna članica EU, već je i uspješna. Nezaposlenosti gotovo da i nema i Slovačka danas ima manjak radne snage, a ima najveći privredni rast u EU. To su činjenice. BiH ima sve mogućnosti za evropski put: pametne ljude i stručnjake, te šansu za razvoj brojnih djelatnosti i nove investicije.

- Koje su beneficije samog procesa evropskih integracija za BiH?

Beneficije su stvari koje teško da možemo izmjeriti novcem. Ako je BiH izabrala evropski put, to znači da je spremna na sve izazove, što opet znači veće interesovanje investitora za ulaganja u vašu zemlju.

Ilustracije radi Srbija je nakon potpisivanja evropskog ugovora dobila investiciju tešku 700 miliona evra jer je u njihovu tvornicu s kapitalom ušao FIAT. Zašto se takve stvari onda ne bi mogle desiti i u BiH. Međutim, za ulaganja stranog kapitala u BiH potrebno je otkloniti niz opterećavajućih administrativnih prepreka, a jednostavnost u ovom procesu od ključne je važnosti. Otvaranje zemlje za šire ekonomske prostore znači i maksimum napora koje treba uložiti da BiH postane atraktivna za strane investitore koji će u razvoj zemlje ulagati kvalitetne a ne spekulativne investicije.

- Da li nas nakon potpisivanja SSP očekuju pregovori o reformi Ustava BiH?

Male su šanse za to, mada su vaši političari obećali da bi mogli započeti pregovore. To se ipak ne bi trebalo raditi u vrijeme predizborne kampanje, jer takvi pregovori mogu se iskoristiti u manipulativne svrhe i to kao politička prepucavanja. Dakle, razgovori o ustavnim pitanjima treba da budu nastavljeni nakon lokalnih izbora. Tu nema dileme.

- Da li ćete zbog zapaljive političke retorike, koja se može pojaviti tokom kampanje, početi da koristite svoja bonska ovlaštenja?

Mogu da primijenim bonske ovlasti, ali je ključno pitanje da li će to promijeniti situaciju na bolje ili ćemo biti suočeni s kontraefektima. Ali i vaši političari o tome treba da razmišljaju i shvate da im meta političkih debata mora donijeti boljitak za građane koje predstavljaju. Vrijeme, dakle ne treba gubiti u međusobnim konfliktima i nepotrebnim političkim pamfletima koji samo izazivaju reakcije. Svi zajedno treba da idemo evropskim putem.

- Šta je ključno za uspjeh u zemlji u kojoj smo postali podijeljeni i u kojoj su neke prepreke nepremostive?

Svima treba da bude jasno da BiH može da bude uspješna ili neuspješna, a građani mogu zajedno da budu uspješni ili neuspješni. Ne može jedan narod u BiH da procvjeta, a druga dva da propadnu. To je sistem spojenih posuda i tu za mene nema dileme. Bolje da budete zajednički uspješni, nego da zajedno propadnete. Sve zavisi od neke zrelosti i mudrosti koja dolazi s vremenom. Primjera radi, Prijedor je grad koji može poslužiti za primjer drugim sredinama u BiH, jer je organizaciono potpuno spreman za proces evropskih integracija. To je primjer sredine u kojoj su političari objedinili sve građane bez obzira na nacionalnost ili vjersku pripadnost i koji sada zajednički rade na razvoju svoga grada kako bi bolje živjeli. To je mudra politika rukovodstva lokalne zajednice i njihova odgovornost na otklanjanju svih prepreka u interesu grada i njegovih građana. Prošlost ove zemlje bila je bolna i tragična, ali se mora učiniti sve da prestanu ratovi koji su još prisutni u glavama nekih od vaših političara. Zato građani treba da prestanu da budu objekat nezrele političke manipulacije.

- Kako komentarišete rezultate izbora u Srbiji i smatrate li da radikali mogu formirati vlast u ovoj zemlji i pored poraza na izborima?

Građani Srbije su se opredijelili i Evropi i svijetu poslali jasnu poruku šta žele. Za BiH i sve zemlje u regionu koje idu ka evropskim integracijama jako je važno, dobro i korisno da Srbija dobije vladu koja je vodi ka evropskom putu. Naravno, neosporna je činjenica da Vladu formiraju oni koji uspiju da obezbijede parlamentarnu većinu. U toj zemlji sve je moguće i nije moje da spekulišem o tim pitanjima.

(nezavisne.com)