Vijesti / Bosna i Hercegovina

U oproštajnom intervjuu za "Nezavisne", Schmunk otkriva da će saga o reformi policije, jednog dana, doživjeti i svoj nastavak, i upozorava da zemlje članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) nikome neće dozvoliti da se miješa u odluku o gašenju OHR-a. Ali, ta odluka je, tvrdi, jako blizu.

- Kako komentarišete to što je ruska delegacija na sjednici PIC-a tražila da se odredi rok za gašenje OHR-a?

O tome odlučuju zemlje članice PIC-a, i niko drugi. Nećemo dozvoliti da niko drugi utiče na tu odluku, ni oni iz zemlje niti oni van nje. U februaru je PIC postavio pet ciljeva i dva uslova za gašenje OHR-a. Mi ostajemo pri tome i vlastima BiH neće biti postavljeni dodatni zahtjevi. Do sada je učinjeno začuđujuće dosta na ispunjavanju postavljenih zadataka. Moram da priznam da je čaša punija od polovine. Ostaje, međutim, još nekoliko teških tačaka koje se moraju odraditi. U svakom slučaju, naš cilj - ukidanje OHR-a - jeste bliži. Na sljedećoj sjednici PIC-a, koja će biti održana 20. i 21. novembra, biće analizirano šta je do tada urađeno i tad će biti donesena odluka.

- Kada bi OHR mogao da bude ugašen?

Ne znam zaista, ali mislim da nikada niste bili bliži tome. Mi smo svjesno krenuli u to da vam ne govorimo kad je taj datum, jer kad god smo do sada postavljali određene datume to nam ništa dobro nije donijelo. Ostaćemo pri tome da ne govorimo o određenim rokovima.

- Plašite li se bezvlašća poslije gašenja OHR-a?

Ne. Ali, mi imamo odgovornost prema svim ljudima koji žive u ovoj zemlji, jer moramo ispuniti obećanja koje smo dali Daytonom. Dobrim dijelom već ste preuzeli dobar dio odgovornosti za zemlju. Na kraju, morate preuzeti punu odgovornost. Neki očekuju da se će desiti brzo, ali neke grupe u ovoj zemlji pribojavaju se tog datuma. Zadatak vaših političara je da nestanu strahovi ljudi koji se boje odlaska OHR-a. Jer, strahovi su na svim stranama - jedni se boje da neće biti dovoljno reprezentovani, drugi se boje da će biti oduzeta entitetska struktura zemlje, a treći da će izgubiti na političkoj važnosti. Lično, mislim, da niko ne treba da ima takve strahove.

Mora biti jasno da nakon odlaska OHR-a ovdje neće nastati crna rupa, jer tog trenutka vaš partner postaje EU, ali pod drugim uslovima. Kancelarija specijalnog predstavnika EU radiće na potpuno drugi način, kao partner i savjetodavac. Nećemo vas pritiskati, već ćemo to raditi na drugi način. Neće vam biti lakše, jer će sva odgovornost biti na vašim plećima. Mi, evropski predstavnici, pa i ja, stalno smo radili na tome da se napravi bar minimum konsenzusa i bar minimalni patriotizam za ovu zemlju.

- Kad već govorimo o patriotizmu, žalite li zbog Vaše izjave o "bosanskoj naciji"?

Ne. Većina ljudi u ovoj zemlji misli kao i ja. Svako ko živi u nekoj zemlji želi se koliko-toliko identifikovati sa tom zemljom i nije važno kojoj naciji pripada. To je normalno i čak dobro. Nisam govorio o stvaranju jedinstvene nacije, to je pogrešno interpretirano, već o minimumu identifikacije sa državom. U vašem jeziku, riječ nacija ima druge konotacije u odnosu na druge jezike. Mislim, pak, da smo postigli određen dijalektički napredak i da me svi bolje razumiju na što sam mislio kad sam govorio o tome.

- Je li ta izjava, kako su pisali neki mediji, razlog za Vaš prijevremeni odlazak sa pozicije ambasadora?

Ne. Nije mi jasno ko je to provukao kroz medije.

- Ipak, činjenica je da odlazite prije vremena?

Ne, ne idem prije vremena. Mi idemo u određenim ciklusima. Neki ambasadori ostaju dvije, neki tri godine...

- Dosta se, u kontestu evropskog puta BiH, govorilo tome da će EU dati popust BiH i Srbiji, zbog posljedica koje je izazvala jednostrano proglašena nezavisnost Kosova?

Potpuno je pogrešna pretpostavka da će EU, zbog Kosova, dati neki rabat. To se sigurno neće desiti. Istovremeno, EU neće ići glavom kroz zid ni kad je riječ o reformi policije. Mi imamo svoje principe za reformu, ali ih nećemo sprovoditi na silu. To je pronađena solomonska formula - ono što se moglo postići kompromisom, to je i odrađeno. Ono što se, pak, ne može postići konsenzusom, pitanje je za neko iduće vrijeme. Jedna njemačka poslovica kaže - nešto što je pomjereno, nije isključeno.

- Ne isključujete da se reforma policije neće nastaviti i u budućnosti, i to u nekom drugom pravcu?

Mi ćemo, sigurno, doći do principa koji su postavljeni.

- Vjerujete da dogovorom lidera nisu ispoštovani principi EU?

To je dobar početak, ali to nije dovoljno. Ovo vrijeme nije zrelo za to, ali doći će neko vrijeme gdje će se sve to morati odraditi. Kada bude povećano povjerenje u zemlji, onda će se moći doći i do rješenja za ovo pitanje.

- Najavljeno je da će poslije oktobarskih izbora biti otvoreni pregovori o promjeni Ustava. Kako se, međutim, može očekivati dogovor ako su stavovi vodećih politika potpuno suprotstavljeni?

Prije svega, da razjasnimo - izmjena Ustava nije uslov za gašenje OHR-a. Bilo je raznih spekulacija o tome da međunarodna zajednica pokušava da to pitanje "ugura" među uslove za gašenje OHR-a, ali to nije tačno. Međutim, sa sadašnjim Ustavom ne možete ući u EU. Vi morate da odlučite koliko želite da promijenite Ustav, a za to je neophodna i atmosfera povjerenja. Ali, jedno je sigurno - Ustav se može mijenjati samo konsenzusom, a ne pritiskom.

(24sata.info)