24SI -
Do rata u Banjoj Luci oko 35 posto stanovništva činili su Hrvati i Bošnjaci, a oko 15 posto oni koji su se izjašnjavali kao Jugoslaveni i ostali. Tokom rata Bošnjaci i Hrvati uglavnom su protjerani ili na drugi način primorani da je napuste. Mnogi se nisu vratili. Danas u njoj dominira srpsko stanovništvo.Živjeti u Banjoj Luci nakon devedesetih daleko je od onoga kako se živjelo, recimo, prije 30 godina. To vrijeme i tu Banju Luku pamti njen tadašnji gradonačelnik Živko Radišić.
"Na zadnjim zvaničnim popisima u onoj nam zajedničkoj državi Banja Luka i Tuzla su bili najjugoslovenskiji gradovi, gradovi sa najviše Jugoslavena, iako kategorija Jugoslavena u nacionalnom, etničkom smislu nije bila definisana i priznata. To je činilo, ustvari, da su to bili gradovi gdje srednji stalež, srednji sloj, radnička klasa dominišu - tako su se osjećali i tako su živjeli. Pouzdano znam da je Banja Luka bila jedan od gradova sa najviše mješovitih brakova u onoj državi", kaže on za "Slobodnu Evropu".
Mješovitih brakova je danas toliko malo da je to zanemarivo. Postelja se, uglavnom, dijeli sa svojima. Obrazovni kadar u školama i na univerzitetu uvjerljivom većinom je srpski. Manje od dva posto povratnika studira u Banjoj Luci. Ostali se školuju u Bihaću ili Sarajevu.
"Banja Luka je grad koji generiše jednu politiku koja u pravom smislu riječi vodi interese samo o onome što je dobro za srpski narod, učvršćujući te pozicije u svakom pogledu, ne samo u političkom nego i u ekonomskom - školstvo, zdravstvo, univerzitet, finansijski tokovi. Jednostavno, tu za nesrbe skoro da nema mjesta. A nade da se uspiju afirmisati bilo kroz koji oblik društvene djelatnosti istinski skoro da i nema", kaže Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora RS-a.
Sudeći prema riječima profesora na Banjalučkom univerzitetu Jugoslava Jovičića, danas se na Banju Luku može primijeniti ona narodna - došli divlji i otjerali pitome:
"Siguran sam da starosjedioci, rođeni Banjalučani, ipak u nekim trenucima malo su nezadovoljni neprilagođavanjem onih koji su došli načinu života u Banjoj Luci jer svi ljudi, bez obzira na naciju, su bili Banjalučani. Malo mi to sporo ide, ali to će doći na svoje. Siguran sam da se jedan dio stanovnika koji je napustio bilo koji grad neće vratiti, djeca su završila tamo škole, našla posao. Struktura svakog grada se mijenja. Sad je samo pitanje da se održi ta duša grada".
"Jasna poruka, tiha poruka koja dolazi sa svih strana je otprilike: Idite, ovdje nećete moći ostvariti, svoje životne ciljeve, svoje životne snove i suočavaćete se svakodnevno sa svim mogućim problemima zbog toga što ne pripadate srpskom narodu", ističe Branko Todorović.
(24sata.info)
24sata.info - Vijesti, gradovi, sport, zabava, tehnologija, lifestyle, kolumne...
