24SI -
Ove godine navršava se stotinu trideset godina od Berlinskog kongresa 1878. godine, kojim je BiH okupirana od strane Austrougarske, stotinu godina od aneksije BiH 1908. godine i devedeset godina od oslobođenja BiH od Austrougarske, na kraju Prvog svjetskog rata, 1918. godine."To je bio povod da ponovo pročitam neke knjige, koje govore o tom historijskom periodu. Jedna od najboljih, na našem jeziku, svakako jeste knjiga Tomislava Kraljačića "Kalajev režim u Bosni i Hercegovini 1882-1903". Frapantna je sličnost s današnjim događajima u BiH. U historiografiji postoji pojam neistovremena istovremenost, koji označava ponavljanje nekih historijskih obrazaca u društvu, kroz vrijeme, samo nešto kasnije nakon što su se već pojavili. U tom smislu, političko vrijeme u Bosni kao da stoji. Historija pokazuje sklonost da se ponavlja, mada se to nikada ne dešava u potpunosti ili po nekom obrascu. Naprotiv, sva enigma historije počiva na činjenici da u historiji ne postoje dva identična i uporediva primjera, zbog čega je modelovanje društvenih i historijskih događaja u društvu nemoguće", kaže Đorđe Latinović.
"BiH je na periferiji Evrope, a njena sudbina na Berlinskom kongresu nije jasno definisana stoga što niko, zapravo, nije znao šta s njom da učini", kaže Henri Kisindžer u svojoj knjizi "Diplomatija". On je naziva ničija zemlja, delikatna ravnoteža mržnji koje su se potirale na Balkanu. Nakon austrugarske aneksije BiH 1908. godine, izbila je međunarodna kriza, koja je uzdrmala cijeli Balkan i Evropu. Bosna kao da se nalazi na klizištu historije. Ponekad se stiče utisak kako slijedom takve historije, ni nakon ovog posljednjeg rata, međunarodna zajednica ne zna šta da radi s BiH.
Ponovo se pokreću isprazne priče o "bosanskoj naciji", u institucijama FBiH otvoreno se manipuliše nacionalnim izjašnjavanjem ljudi, tako da se ljudi koji su etnički Bošnjaci, izjašnjavaju kao Muslimani, Bošnjaci i Bosanci, kako bi obezbijedili većinsku kvotu u raspodjeli radnih mjesta.
Dok se tri nacionalna pokreta bore za svoje divergentne politike, dotle međunarodna zajednica nastoji da obezbijedi političku stabilnost, na uštrb demokratije, kroz ravnotežu tri nacionalizma i njihovo pripitomljavanje u jednom širem političkom okruženju, zvanom ujedinjena Evropa. Tu šansu BiH ne smije propustiti, da se konstituiše kao savremena funkcionalna država i moderna socijalna demokratija. Prvi put u svojoj historiji BiH ima priliku da stanje privremenosti, trajne nestabilnosti, provizornosti, kolonijalnog odnosa, držanja pod spoljnim uticajem stranih sila, koje je dominantna odrednica njene cjelokupne historije, konačno zamijeni jednim širokim, integrativnim, demokratskim životom u okviru EU. Narodi BiH i njihovi politički predstavnici stoje tamo gdje ih je historija ostavila, sa svim svojim historijskim frustracijama, opterećeni teškim prtljagom prošlosti. Kalajev režim provodio je kontinuiranu politiku podvajanja tri naroda u BiH i sprečavao njihovo približavanje.
Kao reakcija na takvu politiku, krajem 19. vijeka, u Mostaru se pojavio jedan oglas potpisan sa "Domaći", u kojem se protestuje protiv ovakvih postupaka vlasti i pita: "Biva da se mi, građani, ni u čemu ne nastojimo približiti braći sugrađanima, nego zar da vazda živimo u mržnji na korist ne zna se koga?"
Tako je u društvenim i političkim krugovima ondašnje Evrope nastala pogrdna izreka: "Ah, to su problemi BiH". Ili, što bi naš narod prostijim jezikom rekao: "Okolo kalaj, unutra belaj", a može i obrnuto, "Okolo belaj, unutra Alkalaj".
(fokus.ba)
24sata.info - Vijesti, gradovi, sport, zabava, tehnologija, lifestyle, kolumne...
