Lifestyle / Nauka

Bjeloglavi sup / kbsplit.hr

Prema pisanju Otmara Reisera, prvog kustosa zoologa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, uz Grčku i Španiju Bosna i Hercegovina je bila jedina zemlja u Evropi u kojoj su krajem 19. vijeka postojale sve četiri vrste lešinara (bradan, sup starješina, bjeloglavi sup i crkavica). Pri tome, pouzdano se zna da su se bradan, bjeloglavi sup i crkavica tada gnijezdili u BiH, dok za supa starješinu nema zapisa koji bi potvrdili njegovo gniježđenje u tom periodu. Nažalost, već tada se dalo naslutiti da će populacije spomenutih vrsta u BiH veoma brzo dostići kritični broj, pa čak i nestati.

Gnijezdeća populacija bradana, te sup starješina je nestala već početkom 20. vijeka. Gnijezdeća populacija bjeloglavog supa istrijebljena je 90-ih godina prošlog vijeka. Jedino se krajem 20. vijeka gnijezdilo još nekoliko parova crkavice u Hercegovini, ali novija istraživanja još nisu potvrdila da je populacija ove vrste i opstala na datom području.

Krajem prošlog vijeka zabilježeni su rijetki preleti bradana nad Prenjem. Sa druge strane, s obzirom na položaj populacija u Srbiji i Hrvatskoj, opravdano se pretpostavlja da danas bjeloglavi supovi prelijeću Bosnu i Hercegovinu.

Jedna od mogućnosti povratka spomenutih vrsta u BiH jeste njihova introdukcija i izgradnja hranilišta na lokacijama gdje su nekada gnijezdile.

Trenutno su se nevladine organizacije iz Sarajeva (Naše ptice), Blagaja (Novi val) i Trebinja (Južnjačko plavo nebo), te Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, uključile u “Balkanski akcioni plan za zaštitu lešinara” (BVAP) u sklopu koga u saradnji sa organizacijama iz Španije, Srbije i Hrvatske rade na “povratku” bjeloglavog supa na područja Blagaja i Trebinja.

(fena.ba)