24SI -
Makroekonomisti i poznavatelji stanja i kretanja na svjetskom tržištu tvrde kako bi cijena barele nafte mogla narasti čak i do 200 dolara. To bi onda trebalo dovesti do velikog divljanja cijena naftnih derivata, a najviše bi pogodilo zemlje koje nemaju vlastita izvorišta nafte i vlastite rafinerije.Mnoge zemlje u svojim se razvojnim planovima okreću obnovljivim i drugim alternativnim izvorima energije, ali bez nafte se ipak neće moći. BiH je jedna od rijetkih država u Evropi koja ima potencijala i za izvoz nafte i naftnih derivata te plina, a prijeti joj energetski kolaps. Kako i zašto?
Uvoz nafte
BiH godišnje uvozi milion i pol tona goriva vrijednog gotovo dvije milijarde KM. Gotovo polovina naftnih derivata na tržište BiH stiže iz rafinerija Rijeka i Sisak, a ostale količine uvoze se iz Srbije, Rusije, Mađarske i Slovenije. I dok u BiH stižu tankeri i cisterne goriva, naftni stručnjaci tvrde kako na području sjeverne Bosne postoje ležišta nafte od čak 50 miliona tona.
Na tuzlanskom području nafta sama zna izići na površinu pa je mještani koriste za impregnaciju drveta, pa čak i za – lijek! Zalihe sirove nafte na području sjeverne Bosne zadovoljavale bi 30-godišnje potrebe tržišta BiH.
Sjeverna Bosna
Projekt naftnih istaživanja "Sjeverna Bosna" išao je u nekoliko faza, a prestao je početkom ratnih sukoba. Iako su geološka istraživanja prekinuta, sve dosadašnje istražne radnje govore o velikim zalihama sirove nafte na području Bijeljine, Brčkog, Zvornika i obližnjih lokaliteta. Ostalo je još samo 20 posto završnih istražnih radnji koje bi potpuno garantovale ukupne zalihe i ekonomsku isplativost eksploatacije.
Cijena domaće nafte u zemljama u okruženju tri puta je niža od cijene "crnog zlata" na svjetskom tržištu, što je jak razlog da o tome na vrijeme počnu razmišljati stratezi razvoja BiH. Stručnjaci za naftna istraživanja tvrde kako za nastavak istražnog projetka "Sjeverna Bosna" valja osigurati 50 miliona KM. Taj relativno visoki iznos sitnica je u odnosu na milijarde KM za uvoz naftnih derivata u BiH.
Stručnjaci za naftnu privredu procjenjuju kako će modernizirana i privatizovana rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, sa svojim stranim partnerima, u skoroj budućnosti prerađivati godišnje više od četiri miliona tona nafte!
BiH - izvoznik?!
Nije teško izračunati da bi BiH od velikog uvoznika naftnih derivata i kroničnog ovisnika o cijenama goriva u okruženju mogla postati značajan izvoznik. No, BiH leži na mrtvom kapitalu, a baca živi novac. Naftna istraživanja u BiH počela su još 1889. godine, a samo zadnjih 17 godina ni bušotine. Američki je "Amoco" u vrijeme bivšeg sistema uložio 12 miliona dolara u projekat naftnih istaraživanja "Dinaridi" na području Hercegovine.
Ta istraživanja govore kako na dubini od pet do šest hiljada metara postoje ležišta nafte na području Stoca, Nevesinja i Trebinja. Amocova istraživanja govore kako se najveće ležište nafte u Hercegovini nalazi na području Drežnice.
Početna geološka istraživanja govore o naftnom ležištu od čak 500 miliona tona! Je li moguće da kršna Hercegovina leži na poljima nafte? Valjalo bi stupiti u kontakt sa tom amaričkom kompanijom i vidjeti šta se eventualno može dalje učiniti. Dokumantacija Amocovih istraživanja nalazi se navodno u Energoinvestu i rafineriji Bosanski Brod.
Naftagas Novi Sad
Novosadski Naftagas je krajem 80-ih godina prošlog vijeka na području zapadne Hercegovine obavljao geološka istraživanja u potrazi za nalazištima zemnog plina. Zna li ko rezultate tih istraživanja? Nedavna eksplozija plina u Gornjim Dubravama kod Tuzle aktualizuje geološka istraživanja zemnog plina.
A sve skupa aktualizuje potrebu donošenja strategije o energiji na razini BiH. Ili možda postoje neki drugi planovi. U RS-u tvrde kako je sve u rukama entiteta, a u Sarajevu da sve treba prepustiti državi. No, da ne bude kasno. Divljanje cijena najbolje uspijeva u divljem kapitalizmu. Za razliku od Divljeg zapada, koji je uvijek imao svoju naftu!
(vecernji-list.ba)
24sata.info - Vijesti, gradovi, sport, zabava, tehnologija, lifestyle, kolumne...
