Lifestyle / Zdravlje

"Zbog toga ali i drugih propusta u donošenju Zakona o osnovama socijalne zaštite tražili smo sastanak sa ministrom za rad i socijalnu politiku. Lažiraju se brojni nalazi, od rentgenskog snimka glave, preko laboratorijskih nalaza, pa do ostalih specijalističkih mišljenja", kaže Hadžiomerović i naglašava da na svu sreću komisija koja djeluje u Institutu za medicinsko vještačenje ima dovoljno iskustva i znanja da stane ukraj ovakvim falsifikatima, piše dnevni list "San".

Prema dosadašnjem iskustvu osobe pokušavaju steći pravo na invalidninu ratnog vojnog invalida, jer je ona višestruko veća od neratne, ali nerijetko se dešava i da se iz istog razloga pokušava steći pravo na invalidninu civilne žrtve rata!

"Tako se predaju papiri za 100 postotnog ratnog vojnog invalida, ali se provjerom utvrdi da je osoba prijeratni paraplegičar! Nažalost, ne mogu govoriti o imenima doktora koji potpisuju takve nalaze, ali činjenica je da su zaposleni u skoro svim kliničkim centrima BiH, pa čak imamo nalaze i iz inostranstva. Možemo raditi sve nalaze u našem Institutu, a to bi sigurno uveliko uticalo na brže rješavanje ovakvih slučajeva", istakao je Hadžiomerović koji tvrdi da nemaju informaciju da je iko prevario komisiju Instituta. Jusuf Šabić, sekretar Instituta, kaže da komisije trenutno obrađuju dokumentaciju osoba koju su im prebacili centri za socijalni rad još u julu prošle godine, kada su veće opštine u pitanju, a za manje opštine ide puno brže.

Idu kontroloru

"Kod nas radi 30 doktora specijalista čiji je prosjek radnog staža 28 godina. Radi se timski, tako što svaki predmet obrađuju tri doktora. Prvo se vještači papirologija, a zatim i pacijent. Kada tim da svoje mišljenje, sve zajedno se na kraju uputu kontroloru, odnosno doktoru sa najviše iskustva koji daje zadnju riječ", objašnjava Šabić i dodaje da oni mogu odbaciti lažnu dijagnozu, ali ne i da pokrenu postupak protiv doktora koji dale lažni nalaz.

Pravo na invalidninu stiču osobe kojima se invaliditet procijeni na više od 60 posto i oni čine petu grupu. Specifično je da u kategoriju neratnih invalida spadaju sve osobe koje imaju urođenu ili stečenu bolest ili fizički nedostatak. Iako za neratne invalide nisu predviđene revizije, kada je riječ o bolestima koje brzo napreduju doktori iz Instituta na nalaz upisuju obaveznu kontrolu nakon godinu dana.

"Od centara primamo predmeta koliko je dovoljno za sedam dana našega rada, kako ne bi pravili gužve. Dosad smo ocijenili oko 15.000 osoba sa invaliditetom", rekao je Šabić.

Dobrica Jonjić, savjetnik ministra za socijalna pitanja FBiH ističe da do sada nisu dobili ni jednu pritužbu Instituta o lažiranju nalaza pojedinih doktora, jer bi u tom slučaju reagovali. Sigurno bi pokrenuli krivični postupak, odnosno istragu protiv konkretnih osoba.

"Nisam doktor da bih mogao ocjenjivati nalaze, ali doktori iz Instituta nas trebaju na to upozoriti. I mi u Ministarstvu smo uvidjeli da je ovaj Zakon preširoko postavljen i u budućnosti i to bliskoj bi federalni budžet doveo do potpunog kolapsa. Zato smo mi napravili cjelovitu informaciju o dosadašnjoj primjeni Zakona o osnovama socijalne zaštite koji je Vlada usvojila", priča Jonjić

Baza podataka

Informacija je rezultovala sa tri zaključka, i to: da se formira Institut za medicinsko vještačenje koji će tretirati sve neratne, ratne i civilne žrtve rata, kao i porodice šehida odnosno branitelja sa jedinstvenim pravilnicima i po jedinstvenom postupku. Drugi zaključak je pronaći mehanizam kako bi se stvorila jedinstvena baza podataka svih osoba sa invaliditetom. Vlada FBiH je već ovlastila firmu ERC Zipo koja je u vlasništvu FBiH da se pozabavi ovim poslom , jer je cilj spriječiti višestruko korištenje istoga prava po više zakonskih propisa.

"Imamo slučajeve da jedna osoba prima naknadu po kantonalnom zakonu boraca, federalnom zakonu boraca i bolesti koja je nastupila poslije rata", pojasnio je Jonjić i dodao da je treći zaključak što prije pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite.

"Nakon imenovanja komisije koje bi se možda moglo desiti i danas izmjene i dopune će se realizovati za manje od mjesec dana i uputit ćemo ih u proceduru. Revizija se ne trebaju bojati osobe sa najvećim stupnjem invaliditeta i oni koji su u stanju najveće potrebe", naglasio je Jonjić.

Najviše 330 KM

Na spisku neratnih invalida nalazi se 42.427 osoba koje su razvrstane u pet grupa od 60 do 100 posto invaliditeta. Imaju pravo na tri prava u zavisnosti od visine invaliditeta. Osnovica za obračun lične invalidnine iznosi 213 KM. Tako se za obračun invalidnine za prvu kategorija uzima 50 posto od osnovice, što je oko 150 KM, dok peta grupa prima 20 posto od osnovice, odnosno 40-ak KM. Pravo na tuđu njegu i pomoć imaju samo prva i druga grupa, tako da je to još 150 KM za prvu grupu, a za drugu oko 100 KM. Ako se tome doda pravo na ortopedski dodatak što fiksno iznosi 15 posto od osnovice, odnosno 30 KM, onda se može reći da osoba sa tjelesnim oštećenjem od 100 posto najviše može dobiti 330 KM.

U Sarajevu 13.340  neratnih invalida

U Posavskom kantonu registrovano 483 neratnih invalida, u Sarajevskom čak 13. 340, Livanjskom 956, Bosanskopodrinjskom 1.423, Hercegovačko-neretvanskom 3.401, Srednjobosanskom 3.698, Tuzlanskom 10.785, Unsko-sanskom 2.986, Zapadno-hercegovačkom 1.377, Zeničko-dobojskom 5.567, a u opštinama po Republici Srpskoj 44.

 Više od 40 posto budžeta za socijalu

Zakon o osnovama socijalne zaštite se primjenjuje od 1. januara 2006. godine kada je iz budžeta u ovu svrhu bilo izdvojeno 30 miliona KM. U 2007. godini je izdvojeno 124 miliona, dok je u 2008. godini traženo 292 miliona, međutim do rebalansa se može raspolagati sa samo 157,7 miliona KM. Inače, 40,5 posto proračuna budžeta FBiH za 2008. godinu je usmjereno ka socijalnom sektoru (porodice šehida i branitelja, RVI, civilne žrtve rata, neratni invalidi), što iznosi oko 707 miliona KM.

(24sata.info)