Snažna seizmička aktivnost: Zemljotresi prijete jadranskoj obali i Kosovu

Potres / ilustracija

24SI - Seriju potresa u svijetu, poslije Haitija i Čilea, juče su nastavili zemljotresi na Filipinima, u Kirgistanu i Turskoj, sva tri srednjeg intenziteta.

Slavica Radovanović, direktorica Republičkog seizmološkog zavoda Srbije, objašnjava za Blic da su ovakvi zemljotresi privukli pažnju javnosti samo zato što im je prethodio zemljotres u Čileu, koji je odnio više od 700 života.

Ona navodi da region Balkana ne spada u seizmički visokoaktivna područja, ali da se i ovdje u narednih nekoliko godina mogu očekivati jači zemljotresi. Kao najkritičnija područja izdvaja zaleđe jadranske obale od Crne Gore do Rijeke u Istri, zonu oko Peći i sjevernu Metohiju.

Radovanovićeva kaže da je povećanje manjih potresa do četiri stepena Rihterove skale u posljednjih godinu dana bilo i očekivano duž balkanskog dijela jadranske obale nakon razornog zemljotresa koji je pogodio oblast oko grada L’Akvila u Italiji.

"U zaleđu Jadrana od Crne Gore do Rijeke mogu da se dešavaju i potresi preko šest stepeni Rihterove skale, a dugo ih tu nije bilo, tako da ovo nagomilavanje slabih zemljotresa možemo da shvatimo kao najavu budućih jačih. Oni bi mogli da se dogode u narednih nekoliko godina“, precizira Radovanovićeva.

Ona podsjeća da je na Kosovu i Metohiji 2002. u oblasti oko Gnjilana zabilježen zemljotres snage 5,3 stepena Rihterove skale, a da je prošle godine u Albaniji bilo potresa od 5,7 stepeni Rihtera.

"Na osnovu rasporeda seizmičnosti u posljednjih godinu dana, vidi se da se u zoni oko Peći i u sjevernoj Metohiji akumulira seizmička energija. Ona bi mogla da se oslobodi u narednih par godina, a možda već i ovog proljeća ili ljeta", kaže Radovanovićeva i dodaje da se mogu očekivati i jači zemljotresi i u Bugarskoj i Rumuniji.

Direktorica Republičkog seizmološkog zavoda Srbije objašnjava da se u slučaju Kirgistana i Turske radilo o nastavku uobičajene seizmičke aktivnosti koja se kontinuirano odvija u alpsko-himalajskom pojasu. Ovaj pojas obuhvata prostor koji od Indonezije i Himalaja vodi preko centralne Azije i Turske do prostora Balkana, Apenina i Pirineja.

"U tom velikom pojasu najviše seizmičke aktivnosti ima u Indonezija, zatim na Himalajima, pa zatim u Turskoj i Grčkoj, nakon kojih seizmička aktivnost opada", navodi Radovanovićeva i dodaje da se glavna seizmička aktivnost u Turskoj odvija u severnoanadolijskom rasjedu, a ne u područjima gdje su ljetovališta. Što se tiče Grčke, u prošlosti je bilo dosta jakih zemljotresa, ali zbog solidne gradnje nije bilo većih žrtava. Radovanovićeva kaže da se na globalnom planu glavna seizmička aktivnost i dalje odvija u Latinskoj Americi.

Branko Dragičević, šef Odsjeka za seizmologiju u Zavodu, navodi da zemljotresa kakvi su zabilježeni na Filipinima, u Kirgistanu i Turskoj ima tokom cijele godine, kao i da se svakih tridesetak sekundi negdje na planeti dogodi potres.

(24sata.info)