Spockov efekt: Umovi se zaista mogu spajati!

Um / ilustracija / 24sata.info

(24SI) - Za vrijeme intenzivnog razgovora stanice mozga sagovornika stvarno se povezuju slično kao u kultnoj ZF seriji "Zvjezdane staze", a slušaoc ne samo da slijedi, već i predviđa tok priče, pokazalo je novo istraživanje.

 [24 sata info] 

Prema studiji predstavljenoj u novom broju magazina Proceedings of the National Academy of Sciences, tim pod vodstvom Grega Stephensa sa Princetona magnetskom je rezonancom snimao mozgove ljudi prilikom prepričavanja neuvježbanih životnih priča. "Kako bi istraživanje bilo što vjerodostojnije, savjetovali smo naratorima da pričaju kao da razgovaraju sa prijateljima", objašnjeno je u izvještaju.

Snimke su pokazale da su se pri komunikaciji u mozgovima sagovornika aktivisala ista područja, tek sa malim kašnjenjem kod slušalaca. Štaviše, kod nekih slušalaca iste su stanice reagovale unaprijed, što govori da su predviđali smjer u kome priča ide.

"Otkrića pokazuju da tokom uspješne komunikacije mozgovi govornika i slušaoca ispoljavaju zajedničke, privremeno povezane uzorke. Takvo nervno sparivanje značajno smanjuje odsutnost komunikacije kakva je zabilježena u slučaju kada se sluša nerazumljiv strani jezik. Veća nervna povezanost takođe rezultira uspješnijom komunikacijom", objašnjava tim u članku.

Uloge eksperimentalnog zamorca prihvatila se studentica Lauren Silbert koja se prisjetila događaja iz srednje škole, poput svojih razmišljanja o tome koga odabrati za maturalni ples. Dok je Silbert govorila o svojim iskustvima, u njenom mozgu i u mozgovima njenih slušalaca uglavnom su se aktivisala ista područja, a slušaoci su kasnili nekoliko sekundi. Međutim, neka područja mozgova slušaoci, među kojima i čeoni režanj, ponekad su se "palila" i prije nego njena, što vjerovatno znači da su anticipirali šta će reći.

Povezivanje mozgova izostalo je kada su neuronaučnici snimili slušaoce za vrijeme pričanja priče na ruskom jeziku koji nisu razumjeli.

Iako ovaj mehanizam spajanja još nije potpuno razjašnjen, Stephens ističe da njihova studija pokazuje da je za uspješnu komunikaciju neophodna sličnost, odnosno tzv. common ground sagovornika.

"Ako pitam: "Želite li šoljicu kafe?", vi ćete odgovoriti: "Da, molim, sa dvije kašike šećera." Nećete reći: "Da, molim te, stavi dvije kašike šećera u šoljicu koja stoji između nas'', objasnio je suautor studije Uri Hanson. "Imamo ista leksička sredstva, gramatičke konstrukcije i kontekstualni okvir, i to se ne zbiva samo apstraktno, već doslovno u mozgu", objasnio je.

Ova otkrića potvrđuju ranija istraživanja koja su otkrila aktivisanje istovjetnih neurona kod životinja kada posmatraju jedna drugu, a neki naučnici smatraju da to predstavlja početke empatije karakteristične za ljudski mozak.

"Dalja istraživanja živčanih procesa koji omogućuju nervno povezivanje trebala bi rasvijetliti mehanizme interakcije i povezivanja naših mozgova koji su temelj stvaranja društava", ističe tim u izvještajima.

(24sata.info)