Konjic: Otvorena vrata Titovog nuklearnog skloništa

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Grad pod zemljom ili nuklearno sklonište za visoke državne funkcionere, izgrađen u vrijeme Josipa Broza Tita, duboko u utrobi planine Prednje, kod Konjica, nije uništen, a Vlada Federacije BiH odlučila je da ga otvori za javnost i predstavi kao turističku atrakciju.

Titovo nuklearno sklonište / fokus

Ovaj tajanstveni objekat, na kojem bi i danas mogle da pozavide i neke od najvećih inostrane vojnih i drugih obavještajnih službi, izgrađen je na površini od 25.000 kvadratnih metara, ima šest hiljada kvadrata stambenog prostora i za njegovu gradnju svojevremeno je izdvojeno 4,6 milijardi američkih dolara, piše podgorička "Revija D".

Riječ je o trećoj po redu najskupljih vojnih investicija u nekadašnjoj Jugoslaviji, poslije splitske "Lore", čija je izgradnja koštala pet milijardi, i bihaćkog podzemnog aerodroma, vrijednog osam i po milijardi američkih dolara.

Objekat izgrađen u obliku potkovice, kako se navodi, ima sve tehničke uslove za život, potpunu hermetičku izolaciju i izdržljivost na atomske eksplozije od 25 kilotona.

Pored sigurnog i komfornog života, objekat je planiran i kao glavno komandno mjesto štaba Vrhovne komande SFRJ. Osigurani su potpuni uslovi za rukovođenje i komandovanje državom u slučaju eskaliranja krizne situacije na planeti i opasnosti od nuklearnog rata.

Ventilacioni sistem osmišljen je tako da je u objektu neprestana temperature između 21 i 23 stepena Celzijusa, a vlažnost vazduha između 50 i 80 procenata.

Unutar objekta su spavaonice, dvije trafo-stanice, tri agregata snage 450 kilovata, operacione dvorane, dvije velike konferencijske sale, radio-relejni centar, cisterne goriva kapaciteta 50 tona, bazen sa 150 kubika pitke vode i telefonska centrala umrežena sa svim glavnim komandama nekadašnje domovine.

Titova soba i kabinet izgrađeni su od najkvalitetnije hrastovine i orahovine, a tadašnjoj prvoj dami, Jovanki Broz, ozidana je posebna, luksuzno opremljena soba u kojoj dominira toaletni sto sa ogledalom.

Navodi se da su svi predmeti i namještaj u podzmenom gradu sačuvani, uključujući i toalet papir, proizveden u Banjoj Luci.

Objekat je građen za 350 stanovnika, a utočište u njemu, kako je bilo predviđeno, našli bi najviši državni funkconeri sa porodicama.

Od mnogih čudnih stvari vezanih za zidanje ovog objekata, po podgoričkoj reviji, jeste i što se ne zna ni približan broj ljudi koji su učestvovali u njegovoj izgradnji, kao ni njihova sudbina.

Do 1992. za postojanje objekta, koji je još nazvan Titov podzemni grad, znalo je svega petnaestak vojnika zaduženih za njegovo održavanje i četiri najviša oficira JNA, pod jedinstvenom šifrom "D-0" i imenom "Istanbul".

Jugoslovenska narodna armija, podsjeća "Revija D", napustila je podzemni grad početkom rata u BiH, a tadašnji komandant sarajevske vojne oblasti, general Milutin Kukanjac, prema navodnoj priči, u proljeće 1992. izdao je naređenje da bude srušen.

(fokus)





Pošaljite Facebook komentar