Istraživač G. Hancock dolazi u posjetu: "Bosanska dolina piramida je još jedna svjetska misterija"

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Graham Hancock autor je internacionalnih bestselera “Znak i pečat”, “Otisci bogova” i “Nebesko ogledalo”.

Bosnska dolina piramida / 24sata.info

Njegove knjige prodane su u pet miliona primjeraka širom svijeta i prevedene na 27 jezika. Dokumentarce koje je snimio za Channel 4 u Velikoj Britaniji i Learning Channel u SAD-u pogledale su desetine miliona ljudi širom svijeta.

Poznat je po nekonvencionalnom razmišljanju koje preispituje dosadašnje zaključke o drevnim civilizacijama.

Rođen je u Edinburgu u Škotskoj, a djetinjstvo je proveo u Indiji gdje je njegov otac radio kao hirurg. Diplomirao je sociologiju na Univerzitetu u Durhamu (Velika Britanija). Bavio se novinarstvom te je pisao za The Times, The Sunday Times, The Independent, i The Guardian. Bio je zamjenik urednika New Internationalist magazina i dopisnik The Economista za istočnu Afriku.

Hancock je epitet najprodavanijeg autora stekao knjigom "Znak i pečat" koja je prodana u tri miliona primjeraka. Uslijedila je knjiga "Otisci bogova" koji je potvrdila talent ovog istraživača i autora. "Poruka Sfinge" koju je napisao zajedno sa Robertom Bauvalom također je bestseller.

U toku 2002. objavio je "Podzemni svijet: Poplavljena kraljevstva Ledenog doba" što ujedno predstavlja kulminaciju njegovih višegodišnjih istraživanja. Naime, Hancock u ovom djelu tvrdi da tragovi porijekla ljudske civilizacije leže pod vodom te da mitovi i legende o Velikoj poplavi ne smiju biti zanemarivani.

Trenutno je najpoznatije ime u oblasti alternativne historije kao i najtraženiji predavač. Ekskluzivni intervju sa ovim čuvenim istraživačem napravili smo u Minhenu gdje prisustvuje naučnoj konferenciji o piramidama, a uoči njegovog dolaska u posjet Bosanskoj dolini piramida.

Hancock je posebno intrigiran starim mapama, poput mape turskog admiral Piri Reisa iz 1513. godine. Ono što je značajno za ovu mapu je da je sam autor, admiral Reis, napisao da je urađena na osnovu mnogo starijih mapa. Kako su drevni kartografi mogli znati izgled svijeta u vrijeme Ledenog doba?

"Ove mape pokazuju izgled svijeta za vrijeme Ledenog doba, prije više od 12.000 godina sa nevjerovatnom preciznošću. Zahvaljujući modernoj nauci, danas imamo jasnu sliku o tadašnjem izgledu svijeta koja se uveliko poklapa sa onom sa drevnih mapa. Nažalost, postojanje Atlantide koja je jasno ucrtana na dnevnim mapama, kao i otoka za koje znamo da danas ne postoje, uslijed podizanja nivoa vode, nešto je što zvanična nauka ne želi uzeti u razmatranje. Ali, oni su jasno ucrtani na drevnim mapama", kazao je Hancock.

Čini se da je neko imao tehnologiju uz pomoć koje je istraživao i mapirao cijeli svijet, onakav kakav je bio prije više od 12.000 godina. Ovo je čudno jer, tvrdi Hancock, zvanična nauka tvrdi da su tada postojala samo primitivna plemena.

"To ne mogu prihvatiti jer su te mape toliko precizne da uključuju i precizne geografske dužine i širine. Ovo je enigma koja bi trebala intrigirati sve razumne ljude i naučnike", istakao je.

Druga intrigantna stvar po Hancocku je religija koja je u drevna vremena uključivala piramide koje su građene tako da odražavaju položaj određenih zvijezda na nebu. Hancock smatra da je ova veza sukladna vjerovanju o vječnom životu.

"Postoje određene strukture i monumenti na površini zemlje,i siguran sam da su Bosanske piramide među njima, koje su vrlo zagonetne. Egiptolozi imaju naviku da sve monumente na platou Gize datiraju na 4.500 godina starosti. Međutim, postoje određeni dokazi da je, npr. Sfinga, mnogo starija od toga. Geolozi koji su proučavali ovaj spomenik zaključili su da je, sukladno vrlo vidljivoj eroziji na Sfingi, ona mnogo starija od 4.500 godina. Imajte na umu da Egipat ima suhu, pustinjsku klimu, već više od 7.000 godina i da od tada nije bilo velikih kiša koje mogu izazvati takvu eroziju", pojasnio je Hancock.

Astronomske značajke kompleksa u Gizi također, smatra Hancock, treba uzeti u ozbiljno razmatranje.

"Mnogi monumenti su pogrešno protumačeni od arheologa. Šta oni rade? Prije svega, uzmu u obzir samo artifakte koji se odnose na zadnje stanovnike određenog predjela i onda sve monumente dodjele toj kulturi. Historija je priča i smatram da se ne bi trebali toliko "upinjati" da je sačuvaju od promjene. Trebamo biti otvoreni za nove ideje i mogućnosti", kazao je Hancock.

Hancock je, u društvu supruge Santhe, profesionalnog fotografa, sedam godina istraživao strukture pod vodom poput onih kod otoka Yonagunija (Japan). Ono što je našao, isprovociralo je još upitnika o stavovima zvanične nauke.

"Jednom kada zaronite na 40 metara dubine, kod, npr. Yonagunija i vidite obrađene terase, zidove, megalitne blokove i glave sa uklesanim očima i ustima, ne možete da se ne pitate otkud to tu i ko je pravio te monumente. Sve ukazuje na to da su oni pravljeni prije više od 12.000 godina, odnosno, prije kraja zadnjeg Ledenog doba, kada je nivo mora i okeana bio mnogo niži. Otapanjem velike količine leda, ove strukture su potopljene i sakrivene od očiju javnosti", rekao je Hancock.

Zašto je toliko teško shvatiti da su prije nas postojale civilizacije koje su imale naprednu tehnologiju?

Hancock pojašnjava da sve civilizacije imaju predrasude i određena ubjeđenja. Naša ubjeđenja odnose se na teoriju da se kulture razvijaju linearno, odnosno, od primitivnog prema naprednom.

"Postoji toliko dokaza da nismo u pravu i skloniji sam vjerovati da se civilizacije razvijaju ciklično, odnosno, dostižu vrhunac, a zatim nestaju u nekoj kataklizmi. Ono što mi smatramo velikim dostignućima već sada sadrži sjeme našeg uništenja," smatra Hancock.

Nakon uvida u fotografije o dosadašnjim otkrićima u Bosanskoj dolini piramida, Hancock je uvjeren da ovdje imamo vrlo zanimljivu misteriju.

"Nisam iznenađen masivnim otporom arheologa o ovom pitanju koji govore da tamo nema ništa jer je to standardan način njihovog djelovanja. Kada imate šokantnu ideju, koja prijeti da će ugroziti njihovu ugodnu ideju o historiji, oni to automatski odbacuju. I ne samo to, automatski je napadaju. Kao da ste dirnuli u osinje gnijezdo i odjednom vas sve te ose napadaju. Zato nisam iznenađen i ne uzimam te napade za ozbiljno. Uopšte, imam vrlo malo poštovanja prema mišljenju zvaničnih arheologa o ovim pitanjima. Oni su odlični sa detaljima, kada u ruci imaju male artifakte koje iskopavaju, ali kada su u pitanju veće ideje koje izlaze iz njihovih uskih okvira, nisu u stanju da se nose sa tim", kazao je Hancock.

U toku svoje istraživačke i spisateljske karijere, Hancock je konstantno izložen organiziranim, udruzenim napadima raznih blogera i univerzitetskih profesora.

"Otkrio sam, nakon nekog vremena, da oni djeluju organizovano, pa čak imaju, u SAD-u, vrlo dobro organizovano udruženje sa sistemom za napadanje i uništavanje svake nove ideje koja se kosi sa njihovim shvatanjima. Oni regrutuju ljude u gradovima u kojima, recimo, imam predavanje, a oni onda šalju pisma i e-mailove lokalnim radio i tv stanicama, pozivajući ih da ignorišu moje predavanje. Siguran sam da ljudi koji to rade vjeruju da rade dobru stvar, ali to jednostavno nije istina. Rade vrlo lošu stvar. Možda je 90 posto od onoga što alternativna historija tvrdi pogrešno, ali je i deset posto tačnosti dovoljno da pustimo nove ideje da isplivaju na površinu. Šteta je što mi koji smo na putu traganja za alternativnim objašnjenjima nismo tako dobro organizovani kao oni", zaključio je Hancock.

Ono što je otkriveno do sada u Bosanskoj dolini piramida, dovoljno je, smatra Hancock da se zaključi da su tu po srijedi vrlo drevne strukture i još jedna svjetska misterija.

"Naravno, neću davati konačan zaključak dok ne vidim strukture uživo, ali čitav taj kompleks je vrlo interesantan", kazao je Hancock.

Graham Hancock i Cristopher Dunn u BiH dolaze u ponedjeljak, 21.februara.

(fena)




Pošaljite Facebook komentar