Rasim Ljajić: Hrvatska ima ozbiljan deficit u trgovini voćem i povrćem

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija bio je jedan od sudionika sastanka u Sarajevu gdje su se okupili resorni ministri zemalja iz regije kako bi dogovorili strategiju nakon što je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede donijelo pravilnik čija bi primjena u značajnoj mjeri mogla otežati i usporiti izvoz voća i povrća u Hrvatsku.

Rasim Ljajić / 24sata.info

Na sarajevskom sastanku rečeno je kako bi – ne ukine li Hrvatska od kraja sedmice odluku o povećanju taksi za fitosanitarni nadzor voća i povrća – i zemlje regije, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora, mogle uvesti protumjere.

Neposredno nakon povratka u Beograd sa sarajevskog sastanka novinar Telegrama, Drago Hedl, razgovarao je s Rasimom Ljajićem i pitao ga je li Hrvatska najavila Srbiji uvođenje novih mjera.

“Ne da nije najavila, nego smo bili posve iznenađeni uvođenjem tih mjera. Ni druge zemlje u regiji nisu bile obaviještene. Apsolutno niko nije znao da su te mjere uvedene, a kamoli da nam je to neko najavio, što je inače praksa kada se uvode takve i slične mjere”, kazao je Ljajić.

TELEGRAM: Jeste li vi ili neko iz Vlade Srbije bili u kontaktu s ministrom Tolušićem?

LJAJIĆ: Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Branislav Nedimović, Tolušićev partner iz Srbije, razgovarao je s njim u dva navrata nakon što su mjere uvedene i nakon što smo tražili da hrvatska Vlada razmotri mogućnost ukidanja tih mjera.

TELEGRAM: Kakav je bio ishod tih razgovora?

LJAJIĆ: Koliko znam ministar Tolušić je objasnio da se radi o mjerama usklađivanja s propisima Evropske unije, da nije bila namjera zaoštravati situaciju i da je Hrvatska bila iznenađena reakcijama iz Srbije, no ništa konkretno nije dogovoreno.

TELEGRAM: Planirate li susret ili razgovor s ministrom Tolušićem i prije sastanka u Podgorici koji je najavljen na sastanku u Sarajevu?

LJAJIĆ: Jedan od zaključaka sastanka u Sarajevu jest da se uskoro nađemo u Podgorici, a Podgorica je izabrana zbog toga što je Crna Gora najneutralnija zemlja u cijeloj ovoj situaciji, s obzirom da ona nema veliki izvoz voća i povrća u Hrvatsku. Htjeli smo i na taj način pokazati da smo apsolutno spremni za razgovore, jer je to jedino rješenje. Mjere i kontramjere napravile bi štetu svima i na kraju bismo mogli samo podvući crtu i zbrajati ko je izgubio više, a ko manje. To je potpuno besmisleno. Također, cijenu inspekcijskog nadzora valja uskladiti s prosjekom onih koje važe u EU i zemljama u okruženju.

TELEGRAM: Hoćete li se odazvati sastanku u Hrvatskoj koji je ministar Tolušić upravo predložio?

LJAJIĆ: Najmanji je problem gdje će se sastanak održati ukoliko postoji volja da se problem riješi. Ovo je klasična protekcionistička mjera i svaka od zemalja mogla bi uvesti tu mjeru, a to bi nas vratilo u vrijeme dogovorne ekonomije i reguliranja izvozno uvoznih poslova od strane države. Jedino tržišni princip i slobodno kretanja roba trebalo bi biti način međusobnih odnosa, a ne protekcionističke mjere koje ćemo donositi.

TELEGRAM: Kakve kontramjere kani poduzeti Srbija?

LJAJIĆ: Svaka zemlja pa tako i Srbija može uvesti čitav niz mjera, istih ovakvih kakve uvodi Hrvatska, da se kontrolira svaka pošiljka, svaka isporuka i voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina…, a da se ne povećavaju carine i dadžbine. Dakle da sve, prividno, bude u skladu s načelima slobodne trgovine. Svaka zemlja može se tako ponašati, no mislim da ćemo zbog toga svi trpjeti štetu. Hoće li ta šteta biti manja ili veća, irelevantno je. No, u ovom slučaju lopta je u dvorištu Hrvatske i to prije svega vašeg Ministarstva poljoprivrede koje je taj pravilnik i donijelo i koje bi ga trebalo izmijeniti.

TELEGRAM: Koliko je u ovom trenutku omjer uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda između Srbije i Hrvatske i ko će imati veću štetu ne dođe li do dogovora?

LJAJIĆ: Srbija je prošle godine u Hrvatsku izvezla voća i povrća u vrijednosti od oko 19 miliona eura, a uvezli nešto više od 10 miliona. Naših 160 proizvođača izvozi voće i povrće samo u Hrvatsku. Srbija, gledajući ukupno, ima suficit u trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom, no valja imati na umu da u Srbiji radi oko 200 hrvatskih tvrtki koje vjerojatno dobar dio proizvoda izvoze u Hrvatsku, dok mi u Hrvatskoj imamo 5 – 6 tvrtki, čiji su vlasnici državljani Srbije. Tako da je taj suficit, djelomično i rezultat te činjenice. Kada bismo gledali strukturu izvoza i uvoza, Hrvatska ima deficit izvoza voća i povrća u Srbiju, ali ne samo u Srbiju već i u razmjeni s drugim zemljama. Primjerice, Hrvatska uveze dvostruko više paradajza nego što ga izveze, zelene salate osam puta više uveze nego što izveze, uvoz kajsija, breskvi i šljiva devet je puta veći od izvoza. Uvoz bijelog luka čak je 13 puta veći od izvoza, uvoz i izvoz krompira je u omjeru 8 : 1. To nije povoljno za Hrvatsku, ali ne možete proizvođače zaštititi tako što ćete uvoditi administrativne, protekcionističke mjere koje će na taj način omogućiti prednost domaćim proizvođačima.

(24sata.info)





Pošaljite Facebook komentar