Jurišić: "Paradiranje pojedinih hrvatskih političara po Banjoj Luci je nova propast za hrvatski narod u BiH"

Zvonko Jurišić / 24sata.info

(24SI) - Ovih dana se u političkim, ali i medijskim krugovima dosta govori o 20. godišnjici Republike Srpske, kao i drugim temama kao što su uspostava Vijeća ministara BiH, radu Vlade FBiH, ekonomskom stanju u Hercegovini i poduzetništvu te ekonomskim potencijalima, o čemu su novinari Dnevnog lista razgovarali sa predsjednikom Hrvatske stranke prava (HSP) BiH dr. Zvonkom Jurišićem.

 [24 sata info] 

U sarajevskim medijima dosta je bilo kritike na obilježavanje 20. godišnjice Republike Srpske o čemu ste i Vi dali svoj sud. Koje su Vaše glavne zamjerke?
- Naprosto je problem u tome što se tim svečanostima veliča genocidna Republike Srpska koja je izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu te krenula u rat istrebljenja Hrvata i Bošnjaka iz većeg dijela BiH, nakon što im nije uspio plan “Velike Srbije”.  Srpski politički predstavnici po tačno razrađenom planu su izazvali nemire u BiH (izmišljenim napadom na srpske svatove) te tri mjeseca prije referenduma (9. 1. 1992. godine) proglasili Srpsku Republiku. Prije toga su već krajem 1991. godine proglasili neke krajeve srpskim. Tačnije, od samog početka krenuli su protiv Bosne i Hercegovine.

Oni će reći da su štitili srpski narod i da imaju pravo na teritorij koji se zove Republika Srpska?
- Ali nisu odgovorili na pitanje krvavog progona, mučenja, logora i genocida. Smisao Daytonskom mirovnom sporazumu nije bio da nagradi agresora, a kazni žrtvu nego zaustavi rat i započne sa mirnom reintegracijom BiH. Republika Srpska se ne može hvaliti nasljedstvom Srpske Republike koja je rušila Katoličke crkve i progonila sve što je hrvatsko. Je li to rađeno iz ideologije i zaluđenosti ili mržnje prema Hrvatima, katolicima, Posavljacima, Hercegovcima, Mostarcima... Nemojmo zaboraviti da su oni željeli i da Mostar bude srpski, pa kada to nisu ostvarili, krenuli su u njegovo totalno rušenje.

Je li ta nacionalna politika i danas živa među političkim elitama RS-a?
- Prema trenutnom stanju na terenu i činjenicama ne vide se promjene u političkom diskursu nekadašnje Srpske Republika i današnje Republike Srpske. Nije napravljen nikakav otklon od ratnih zločina i politike od prije 20 godina. Ipak, posebno žalosti činjenica što su, na posljednjoj manifestaciji proslave 20. godišnjice postojanja RS-a, legitimitet dali i neki hrvatski predstavnici. Hrvatska stranka prava BiH neće nikada na taj način izdati hrvatska historijska podneblja kao što je to Posavina i hrvatsku nacionalnu politiku. Neće pasti na šarm i propagandu iz Banja Luke da aplaudiramo zločinačkom poduhvatu. Zbog toga mi i afirmiramo ideju o tome da se cijela Posavina proglasi distriktom. To je jedini način da se ispravi historijska nepravda te da se ti krajevi spasi i oživi.

Zbog “viših” interesa, a prije svega politike EU-a, ali i ekumenizma, neki će reći da ipak treba pokušati pomiriti stavove sa srpskim političarima?
- Slažem se da treba graditi mostove saradnje i suživot u pitanjima koja su važna za opstanak svih i bolji život. Tu prije svega mislim na ekonomsku saradnju, pa i svaku drugu, kulturnu, komunikacijsku, političku, itd. Međutim, historijski gledano, hrvatski narod ima loša iskustva sa srpskom politikom u zadnjih sto godina. Na primjer, u zadnjih 50 godina, srpska politika je dovela do uništenja dvije biskupije u BiH. Nakon Drugog svjetskog rata uništena je Trebinjsko-mrkanska biskupija jer su vjernici, odnosno Hrvati, mahom protjerani i ubijani od četnika u tom dijelu BiH, tako da je biskupija formalno ugašena, tačnije pripojena Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Oni koji kažu da se historija ponavlja očito su u upravu jer je i u ovom Domovinskom ratu i ono malo katolika iz Nevesinja, Trebinja, Gacka, Bileće i istočne Hercegovine, što je ostalo nakon 1946. godine, ponovo protjerano ili ubijeno devedesetih godina. U ovom posljednjem Domovinskom ratu uništena je i druga biskupija, a to je Banjolučka biskupija. Ona je prije ovog rata brojala više od 220 hiljada vjernika, katolika i Hrvata da bi danas pala na nekih 12 hiljada vjernika. Građani ovog banjalučkog kraja su naprosto desetkovani samo zato što su Hrvati i katolici. 

Pa kako ustrojiti Bosnu i Hercegovinu sa tako izraženim teškoćama konstitutivnih naroda?
- Bosna i Hercegovina ne može ostati u ovom statusu dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Jedino dugoročno i pravedno rješenje je ustavna reforma koja će vratiti narodima ravnopravnost i identitet na cijelom području Bosne i Hercegovine. Najugroženiji su Hrvati, i zato ostali narodi i politički subjekti moraju iznaći rješenja koja će osigurati opstanak najmalobrojnijeg i trenutno najugroženijeg naroda u BiH. Dodvoravanje i paradiranje pojedinih hrvatskih političara po Banjoj Luci nije put u tom smjeru, nego naprotiv nova propast za hrvatski narod u BiH. Također, potpuni građanski model u Federaciji BiH dovodi do asimilacije i gubljenja identiteta hrvatskog naroda u BiH i on također ne može biti put dugoročnog ostanka tri konstitutivna naroda i države BiH.

Digli ste ruku za mandatara Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu?
- Tačno, podržao sam izbor Bevande za mandatara Vijeća ministara BiH, iako iz njegove stranke neki nisu glasali za njega, odnosno jedino ga je podržao Franjičević iz HDZ-a BiH. Mislim da je krajnje vrijeme da uspostavimo vlast na državnom nivou i da treba dobiti punu podršku svih stranaka, posebno hrvatskog predznaka. Koliko će ta vlada biti efikasna, još ćemo vidjeti. Lično mislim da je Vlada FBiH bolje posložena i da će ona dati veće rezultate, ali želim apsolutno i uspjeh Vijeću ministara BiH. Moja podrška prijedlozima koji će poboljšati položaj svih, a posebno hrvatskog naroda, nije nikada bila upitna.        

Kako gledate na stanje u Federaciji BiH, može li se tu napraviti iskorak kada je u pitanju položaj hrvatskog naroda?
- Aktuelna Vlada FBiH je oko toga postigla konsenzus kako nema preglasavanja naroda, odnosno hrvatskih ministara. Oko toga su dosta radili naši zastupnici u Parlamentu FBiH Željko Asić i Stanko Primorac i uskoro će biti usvojen zakon o vladi FBiH koji to pitanje trajno rješava. U njemu će, na osnovu Ustava Federacije BiH, biti ugrađena odredba koja eksplicite kaže i garantuje da se “odluke Vlade FBiH ne mogu donositi bez minimalno jedne trećine ministara iz svakog konstitutivnog naroda”. Napominjem da takva slična odredba već postoji u Zakonu o Vijeću ministara BiH. Ova izmjena zakona je ujedno i odlučna poruka malobrojnim, ali konstitutivnim i ravnopravnim narodima u Federaciji BiH, a posebno Hrvatima, da cijelu državu, a posebno Federaciju BiH, prihvate kao svoju domovinu u kojoj se neće osjećati nesigurno i politički ugroženo.

HSP je nekada govorio o zakonu o lustraciji, je li se od toga odustalo?
- Nismo odustali od lustracijskih zakona, nego naprotiv mislimo da je to i dalje važno i atraktivno pitanje. Do sada nije bilo dovoljno političke volje za takve odluke, ali se nadam da bi sada bilo više šanse za te procese. Iskustva iz susjedne Hrvatske nam također daju za pravo da idemo u taj proces jer oni imaju velike probleme jer nisu proveli lustraciju. Mislim da možemo učiti na njihovim pogreškama i da mi jednom donesemo nešto prije Hrvatske. Prije nekoliko godina Zastupnički dom Parlamenta BiH je dao jedan zaključak da se izradi zakon o lustraciji i uputi u parlamentarnu proceduru. Ministarstvo pravosuđa na čelu sa Barišom Čolakom je bilo zaduženo za tu aktivnost, ali nije se otišlo dalje od toga. Mi vjerujemo da bi se sada to moglo pokrenuti kroz jedan prijedlog radne verzije od resornog ministarstva pa kasnije u javnim raspravama i Parlamentu BiH doraditi kako bi se na kraju i usvojio jedan takav tekst zakona. 

Koje su najznačajnije aktivnosti koje se rade po stranačkim upustvima i strategiji?
- Naši ljudi u Parlamentu Federacije BiH, prije svega dopredsjedatelj Stanko Primorac i zastupnik Željko Asić, kao i Josip Perić u Domu naroda FBiH, jako dobro prate zakonska rješenja na nivou ovog entiteta, dok sam ja više uključen u pitanja Parlamenta BiH i državnom nivou. Naravno tu je i Stjepan Krešić koji učestvuje u Domu naroda BiH, ali i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir koji obilazi lokalne sredine, ali stigne i obaviti sve razgovore sa diplomatskim korom pa dobaci i do Bruxellesa. Puno je tu aktivnosti, ali želio bi izdvojiti ovaj zakon o poticanju male privrede u FBiH. Naime, to je vrlo važan zakon i vjerujem kako dijelim mišljenje sa velikom većinom da je malo i srednje poduzetništvo važnije od poljoprivrede. Naglašavam, važnije od poljoprivrede o kojoj se toliko govori u javnosti.

Zašto mislite da je mala i srednja privreda važnije od poljoprivrede?
- Vrlo jednostavno, jer svi poticaji i energija koja se usmjerila u poljoprivredu nije dala očekivane rezultate, nego naprotiv. Sela su nam još pustija i oranice još više zapuštene, a poljoprivrednici su se specijalizirali za administraciju i apliciranje na poticaje, a ne za proizvodnju voća i povrća te ostalih kultura. Iz tog razloga, naglašavam kako je malo i srednje poduzetništvo jedini neiskorišteni resurs i mogućnost razvoja BiH. Ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju još će se više usložiti ekonomska slika u BiH. Naša zemlja nije spremna za ulazak Hrvatske i drugih zemalja iz okružja u EU jer će poskupiti izvoz ali i omogućiti našim ljudima da presele proizvodnju, ali i cijelu porodicu u Hrvatsku iz koje će moći imati tržište cijele Evrope. Svima je jasno da Hrvatima u BiH najviše prijeti taj ekonomski egzodus i iseljavanje, ali i drugim narodima i njihovim privrednicima koji ovdje ne mogu da rade i posluju. Ne mogu da rade jer su im visoki nameti i fiksni i varijabilni troškovi koji poskupljuju proizvod i čine ih nekonkurentnim.

Može li FBiH pomoći tom segmentu privrede kao i velikim privrednim subjektima?
Slušajte, mnogi iz Neuma i južne Hercegovine će preseliti firme u Metković i Ploče jer im je bolje da rade za EU nego za BiH. Kako će jedan poduzetnik iz Mostara nešto prodati u Norvešku kada nema niti valjan certifikat. Hrvatska će shodno propisima Evropske unije tražiti ujednačavanje klase i kvalitete. Vlada Federacije BiH mora smoći snage da smanji administraciju i ta sredstva usmjeri u razvoj i poticaj malog i srednjeg poduzetništva i privrede. Ti rezovi su bolni i nepopularni, ali je jedni način spašavanja ono malo poduzeća koja rentabilno rade. Naš prijedlog je odavno poznat a to je pripajanje i udruživanje kantona i regija. Ovim bi se napravile značajne finansijske uštede na administraciji, a moglo bi se i dalje razmišljati o udruživanju drugih regija.

(24sata.info)