Kafetini, bensedini, bromazepami...: Milion ljudi u Srbiji na tabletama

Autor
Veličina slova: Decrease font Enlarge font

Kafetini, bensedini, bromazepami – čak milion Srba svakodnevno pije neke lijekove. Prema procjenama stručnjaka, gotovo polovina njih čini to – nepotrebno! Građani lijekove uzimaju sami, a ni ljekari ih ne štede.

Tablete / ilustracija

Lijekovi za smirenje, sedativi ili benzodiazepini, pripadaju grupi najkorišćenijih medikamenata u Srbiji. Vrhunac njihove „popularnosti“ zabilježen je tokom ratnih devedesetih godina, mada ih i danas veliki broj ljudi koristi i to bez konsultacija sa ljekarom. Procjenjuje se da godišnje u Srbiji milion ljudi podigne gotovo jedanaest miliona kutija ovih lijekova, što na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, što bez ljekarskog recepta.

Uprkos upozorenjima stručnjaka da upotreba medikamenata na svoju ruku može da izazove nesagledive posljedice po zdravlje, veliki broj pacijenata u Srbiji kreira sopstvenu terapiju lijekovima koji se u velikom broju najčešće privatnih apoteka mogu nabaviti bez recepta. Osim antibiotika, čija svojstva mnogi pacijenti poznaju u dušu, sedativi takođe relativno lako pronalaze put do ionako bogatih kućnih apoteka, uprkos strogim kriterijumima za njihovo izdavanje.

Kragujevčanka A. S. do lorazepama i antibiotika dolazi u privatnim apotekama bez ljekarskog recepta: „Iako je trenutno nestašica lorazepama, u nekim apotekama može da se pronađe još poneka kutija. Moj prijatelj je specijalista opšte medicine i često mi faksimilom ovjeri papir s kojim odem u apoteku po lek. Smatram da će mi on prvi reći kad budem pretjerala i prestati da mi izlazi u susret, pa ne vidim ništa loše u tome što na ovaj način nabavljam lijekove“, kaže A. S.

Ljekari savjetuju da bi stres i probleme trebalo prevazilaziti bez upotrebe lijekova za smirenje. Poslije duže upotrebe sedativa ili hipnotika za rješavanje problema sa nesanicom, lako može doći do krize koja nosi uznemirenost, što je potpuno suprotan efekat od željenog: „Pacijenti tu vrstu lijekova najčešće uzimaju dugo, po nekoliko mjeseci pa čak i godinama. To, naravno, može da izazove određene ozbiljne probleme kao što je zavisnost od ove grupe lijekova, koju kasnije naknadno treba liječiti“, kaže Goran Mihajlović, direktor Psihijatrijske klinike u Kragujevcu.

U Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje smatraju da trenutna potrošnja lijekova za smirenje nema opravdanje. Direktor zavoda, Aleksandar Vuksanović, upozorava da prekomjerno korišćenje sedativa poslije kratkog vremenskog perioda dovodi do stvaranja osjećaja zavisnosti kod pacijenata, a zavod u situaciju da sve više finansira tabletomaniju, umjesto liječenja:

„Republički fond za zdravstveno osiguranje nema nikakve veze sa odlukom privatnih apoteka da li će neke lijekove prodavati ili ne. Međutim, kod donošenja kriterijuma da li će se neki lijek propisivati na račun Fonda, ko će imati pravo i u kojoj količini da ga propisuje, kao i koliko dugo, konsultuje se i sluša struka. Mi ne možemo da finansiramo nečiju tabletomaniju. Uža struka, a to je psihijatrija i neuropsihijatrija, definiše kriterijume i određuje kome je to stvarno neophodno i ti pacijenti će lijek dobiti na račun fonda“, kaže Vuksanović.

Prema procjenama stručnjaka, preko pedeset odsto lijekova koji se danas slobodno primjenjuju nema medicinsko opravdanje.

Dodatni problem predstavlja veliki broj novih lijekova na tržištu o kojima često ni sami ljekari nisu tačno i pravovremeno informisani. „Na tržištu je u opticaju preko tri hiljade lijekova, tako da ni zdravstvenim radnicima često nije lako da se snađu u toj šumi, bez obzira što postoji puno informacija o njima. Međutim, sve informacije o lijekovima često nisu potpuno tačne, pa ih je potrebno dobro probrati kako bi se došlo do pravih podataka“, kaže Slobodan Janković, klinički farmakolog i profesor na kragujevačkom medicinskom fakultetu.

Prošle godine, prema podacima srbijanskog zavoda za zdravstveno osiguranje, najveći skok u potrošnji zabilježen je u grupi H, gdje su lijekovi protiv gljivičnih oboljenja. Na drugom mestu su lijekovi za kardiovaskularne bolesti, za kojima slijede medikamenti iz grupe A, gde su lijekovi za poremećaje metabolizma i insulin.

U Kragujevcu je nedavno zabilježen i najdrastičniji primjer zloupotrebe prilikom propisivanja lijekova. Naime, ljekar, zaposlen u jednoj od ustanova primarne zdravstvene zaštite u tom gradu, pacijentu je za samo dva mjeseca propisao preko hiljadu lekova, između ostalog 27 kutija ranisana, 26 kutija sedativa bromazepama, 17 kutija lorazepama, 29 kutija različitih antibiotika, 24 kutije diklofena, čak osam kutija trodona, 18 kutija dovicina, 16 kutija eritromicina i 9 kutija raptena. Utvrđeno je da je ovaj ljekar propisivao i medikamente iz oblasti psihijatrije, bez izvještaja specijaliste.

(deutsche welle)




Pošaljite Facebook komentar