Stručnjaci tvrde: "Ovo nije kraj svijeta, niz potresa čista je slučajnost"

Potres na Haitiju / afp

24SI - Niz od tri snažnija potresa u kraćem vremenskom roku preplašio je mnoge ljude. Mediji već danima pišu o seizmički osjetljivim područjima, a stručnjaci objašnjavaju na koji način se možemo zaštiti od potresa.

Ali nasuprot već pomalo paničnim napisima stručnjaci tvrde da najnoviji val potresa na Haitiju, Čileu i u Turskoj nije ništa neobično. Ali upozoravanju kako njihove posljedice jasno pokazuju kako nekontrolisana gradnja može dovesti do velikog broja žrtava.

Seizmolozi i drugi stručnjaci odgovaraju da, uprkos tome što imamo dojam da su potresi u zadnje vrijeme učestaliji, to nije istina. Problem je, objašnjavaju, u tomu šta se događa na Zemlji, a ne u njenoj utrobi. Naime, mnogo se ljudi doselilo u velike gradove, od kojih su neki izgrađeni na područjima tektonskih rasjeda, tu  su na brzinu izgrađeni neboderi, koji često ne zadovoljavaju standarde kvalitetne izgradnje stambenih zgrada, zbog čega ne mogu "podnijeti" jače potrese.

Stručnjaci tvrde da, iako jedan snažan potres može povećati rizik za druge lokacije, posljednji niz potresa nije međusobno povezan, već se radi o čistoj slučajnosti.

Bob Holdsworth, stručnjak u tektonske poremećaje sa Univerziteta Durham, izjavio je "da ovaj niz potresa ne upućuje na nešto što bi nazvali krajem svijeta", prenosi AP.

Njegovu tezu o slučajnosti posljednjeg niza potresa, koji su pogodili Zemlju u veoma kratkom vremenskom razdoblju, potvrđuje i Bernard Doft, seizmolog iz meteorološkog zavoda Kraljevine Holandije. Kaže kako ne postoji direktna veza između smrtonosni potresa koji su pogodili Haiti, Čile i Tursku.

"Ti su događaji bili predaleko jedan od drugog da bi išta upućivalo na njihovu izravnu povezanost. Čista je slučajnost da su se sva tri potresa dogodila u tako kratkom vremenskom razdoblju", tvrdi Doft.

Bolju kontrolu seizmičkih aktivnosti uz pomoć moderne tehnologije i brojne naslovne stranice te televizijski izvještaji jednostavno čine da izgleda kao da se potresi događaju češće.

Od 130 velikih gradova, onih sa više od milion stanovnika, polovina ih se nalazi na području tektonskih rasjeda. "Izračunao sam da je svakodnevno u svijetu u takvim gradovima u opasnosti od snažnih potresa više od 400 miliona ljudi", napisao je Roger Bilham sa Univerziteta u Coloradu Bilham. Sve su to mjesta na kojima postoji mogućnost potresa, kaže Bilham. Ali on navodi kako ljudi uprkos lošim iskustvima sa potresima u prošlosti i dalje ne polažu dovoljno pažnje u kvalitetu gradnje.

Prosječno se, kako prenosi magazin U.S. Geological Survey, u svijetu dogode 134 potresa magnitude između 6 i 6,9 stepeni. U ovoj ih je godini dosad zabilježeno 40, nešto više nego prethodnih godina, ali to je zbog toga što je nakon potresa u Čileu magnitude 8,8 uslijedio čitav niz, nešto slabijih ali ipak jakih potresa iznad 6 stepeni po Richteru.

Seizmolog Paul Earle, koji radi za spomenuti magazin, kaže kako nije problem u broju potresa, već u broju žrtava. "Riječ je uglavnom o velikom broju žrtava do kojih dolazi zbog prenaseljenosti velikih gradova i primjene vrlo loših građevinskih standarda. Ljude ne ubijaju potresi - već zgrade", kaže Earle.

(24sata.info)